Razvoj industrijskog prehrambenog sustava uvelike je utjecao na potrošački izbor, a ono što ljudi jedu ima značajan utjecaj i na emisije stakleničkih plinova iz prehrambenih sustava i na potražnju poljoprivrede u upotrebi zemlje.

Procjene govore da bi ovi trendovi, ako neće biti pod nadzorom, mogli rezultirati nizom potencijalnih utjecaja, uključujući veću prevalenciju kroničnih nezaraznih bolesti, niži ukupni životni vijek, do 50 % prenamjene zemljišta i do 80 % globalnog porasta emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

Prerađena hrana često je povezana s povećanjem energetskih potreba za preradu, pakiranje ili transport. Suprotno tome, upotreba svježih sastojaka može smanjiti emisiju stakleničkih plinova, ali te prednosti se mogu zanemariti ako se svježi sastojci uzgajaju u grijanim staklenicima ili ako se prevoze zrakom.